IRAN I AMERIKA PONOVO NA IVICI OTVORENOG RATA Tramp zapretio novim napadima! Iran uzvratio: Odgovaraćete za zločine!
Dodajte Kurir u vaš Google izborIran i Sjedinjene Američke Države u četvrtak su razmenili nove intenzivne napade u okviru eskalacije koja traje već nedelju dana i koja je gotovo potpuno poništila primirje postignuto prošlog meseca. Ipak, odluka Irana da oslobodi jednog američkog državljanina ukazala je na mogućnost da se izbegne potpuni povratak u otvoreni rat.
Prvi put od potpisivanja memoranduma kojim su borbe prošlog meseca bile privremeno obustavljene, Sjedinjene Države su u sredu izvele dva velika talasa vazdušnih udara u jednom danu, uglavnom na ciljeve u priobalnom području južnog Irana.
Iran je odgovorio lansiranjem raketa i dronova na američke vojne baze u susednim državama, uključujući snažan napad na nedavno proširenu vazdušnu bazu u Jordanu.
Nakon što je Teheran ponovo blokirao plovidbu kroz Ormuski moreuz, Vašington je od srede ponovo blokirao iranske luke. Američka vojska saopštila je da je gađala tanker u blizini iranskog ostrva Harg, pri čemu su rakete „Hellfire“ pogodile njegov dimnjak.
Iran je nagovestio da bi mogao da zatraži od svojih saveznika, jemenskih Huta, da zatvore i moreuz Bab el Mandeb na ulazu u Crveno more. Izvori su rekli Rojtersu da je Teheran već poručio Hutima da to učine ukoliko Vašington sprovede pretnje o napadima na iransku infrastrukturu.
Nedelja sve intenzivnijih napada pokazala je da su obe strane dostigle granice eskalacije koje su postavile tokom četvoromesečnog sukoba pre prošlomesečnog primirja. Ipak, dok su napadi trajali, američki predsednik Donald Tramp pozdravio je oslobađanje jednog američkog državljanina u Iranu kao „gest dobre volje“.
Advokat za ljudska prava Džared Genser identifikovao je oslobođenu osobu kao Denu Karari, za koju je rekao da je bila „zarobljena u Iranu od decembra 2024. godine na osnovu lažnih optužbi“ i da je sada bezbedna i na putu ka Sjedinjenim Državama. Iran nije komentarisao ovaj slučaj.
Tokom višedecenijskih tenzija između dve zemlje, oslobađanje američkih državljana pritvorenih u Iranu uglavnom je dogovarano kroz tajne kontakte, čak i kada nije bilo zvaničnih diplomatskih odnosa.
Ormuski moreuz ponovo gotovo zatvoren za saobraćaj
Nova eskalacija ponovo je gotovo zaustavila plovidbu kroz Ormuski moreuz, najvažniji svetski pomorski pravac za transport nafte i gasa, što je izazvalo rast cena energenata.
Iran je prošle sedmice obnovio sukob napadom na brodove koji su prolazili kroz pomorski koridor u moreuzu, što je izazvalo veliki požar na katarskom tankeru natovarenom tečnim prirodnim gasom.
Iranski izvori rekli su Rojtersu da Teheran želi da uspostavi punu kontrolu nad moreuzom, ali da ipak nije zainteresovan za širu eskalaciju koja bi ugrozila preliminarni sporazum postignut u junu, za koji smatra da mu donosi većinu ciljeva koje je želeo da ostvari.
U samom Iranu novo bombardovanje izazvalo je zabrinutost među stanovnicima, neposredno nakon velikih komemoracija ubijenom vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hamneiju, koje su vlasti predstavljale kao dokaz pobede i nacionalnog jedinstva.
„Život u stalnom strahu da bi rat mogao ponovo da počne veoma je iscrpljujući. Ovako se ne može živeti. Umorni smo od rata. Kakav smo greh počinili da moramo ovako da živimo? Lično želim da diplomatija pobedi“, rekla je za Rojters Mahlega (46), državna službenica iz Teherana.
Iran: Vazdušni udari neće slomiti našu kontrolu nad moreuzom
Iran želi da svi brodovi koji prolaze kroz Ormuski moreuz koriste plovni put bliži njegovoj obali i otvoreno je najavio da namerava da uvede naknadu za prolaz po isteku šezdesetodnevnog pregovaračkog perioda predviđenog memorandumom iz prošlog meseca.
Vašington je u međuvremenu preporučio brodovima da koriste alternativni pravac uz obalu Omana.
Američke snage tvrde da su vazdušnim udarima pogodile iranske vojne ciljeve duž obale kako bi oslabile sposobnost Teherana da kontroliše moreuz. Portparol iranske vojske, brigadni general Mohamad Akraminija, izjavio je da to neće uspeti, jer Iran može da gađa moreuz sa bilo koje tačke svoje teritorije.
Tri američka zvaničnika rekla su Rojtersu da ovi napadi predstavljaju i pripremu za eventualne dalje vojne akcije, jer omogućavaju uništavanje iranskih vojnih kapaciteta pre mogućeg proširenja operacije.
Tramp nije isključio ni mogućnost upotrebe kopnenih snaga, uključujući zauzimanje ostrva Harg, gde se nalazi glavni iranski naftni terminal. Takođe je ponovio pretnje da će naredne sedmice gađati iranske elektrane i mostove ukoliko Teheran ne obnovi pregovore.
Akraminija je poručio da će, ukoliko Tramp sprovede te pretnje, iranske oružane snage gađati „svu preostalu infrastrukturu“ širom regiona.
Aleks Vatanka, direktor programa za Iran pri Institutu za Bliski istok u Vašingtonu, ocenio je da su dve strane „ponovo na početku“ i da će uskoro morati da odluče da li će smanjiti tenzije ili krenuti u još ozbiljniju eskalaciju.
Za sada su iranski uzvratni napadi usmereni uglavnom na američke baze u susednim državama. Iran je u četvrtak saopštio da je gađao američku vazdušnu bazu u Jordanu, za koju tvrdi da je korišćena za napade na Iran, uključujući i napad u kojem je oštećena dečja onkološka bolnica u gradu Ahvazu.
„Naše komšije treba da znaju da je neprihvatljivo da Amerikancima ustupaju vojne baze i dozvole im da odatle napadaju iransku teritoriju. Takvi postupci neće ostati bez odgovora“, saopštila je iranska vojska.
(Kurir.rs/Reuters)